Xiskwama jurídico local, nacional ñe internacional

Nuba ri chotr’u̷ k’o principal ordenamiento legal de interés pa ga texe yo jñiñi, kja nu Constitución Política de los Estados Unidos Méxicanos, Constitución Política del Estado Libre y Soberano de México; ñ’eje, k’o instrumento internacional, ley federal ñe estatal.

Xiskwama internacional

 

Yo o tsjaji pa go dya̷tr’a̷ji na xiskwama jangeze go b’u̷b’u̷ yo ra mboru̷ yo jñiñi yo indígena go za̷d'a̷ ta kja internacional o mbu̷ru̷ ya merre ts'ike kjoga̷ jñi'i dye̷ch'a kje̷'e̷, nu kje̷'e̷ 1982 nu munro internacional o mbu̷ru̷ nu b'e̷pji, ñe m'a o mezhe na punkju̷ kje̷'e̷ wa ñaji, nu Declaración o ngaja nu Asamblea General nu pa'a dye̷ch'a jñi'i nu zan'a nzincho nu kje̷'e̷ 2007.

Nu xiskwama nujna wa dyojwi k'o ni cjhu'u derecho colectivo, derecho cultural ñe nu identidad, ñ'eje k'o yo derecho ri pes'i salud, educación, nu b'e̷pji nro ñe k'o dyaja. Nu Declaración pjos'u̷ yo derecho yo jñiñi indígena dya ra b'echi nre ra zechpi k'o yo institucion, yo cultura ñ'eje yo tradicion nre ra pe̷pji ngeje ra za̷d'a̷ ja ga ne'e angezeji. nu Declaración pjos'u̷ na punkju̷ yo jñiñi indígena ngeje nra ra otrjo discriminación ñ'eje nu racismo.

 

Yo t’i’i ñe xut’i indígena o pjoxtreji na jo’o m’a o dya̷tr’a̷ji nu DNUDPI nre wa pe̷pjiji na punkju̷ ngeje ra jñandaji yo gobierno ra tsjapuji ra dyeje. nu o dyopja̷jiba mama ts'ike ja ga kja'a janzi k'o tema, vocabulario ñ'e artículo k’o nra na kjwana nuba kja xiskwama ngeje yo t’i’i ñe xut’i ra so'o ra sigoji ra pe̷pjiji ngeje ra nuji nu Declaración ra za̷tr'a̷ nre ra tsjaji ja ga jñus'u̷ ga trexe kja xoñijomu.

Yo xiskwama nacional

Yo jña’a indígena nre ngeje k’u̷ yo kjaja trexe yo tre’e k’u̷ dya kjo so ra nroru̷ ñ’e k’u̷ nu pejñijña nu B’onrro. Nu ni b’u̷b’u̷ na trapjunkju̷ jña’a ngeje d’a k’u̷ ni jirri yo nre pes’i nu B’onrro. Nu Ley yo Derecho Lingüístico nu kjaja trexe yo tre’e ñre ra meyaji trexeji, so ra jñanrra k’u̷ ra ne’e yo estado yo jya̷xtrjowi nu B’onrro ni nepe ra b’ara nre ra mboru̷ yo derecho yo jñiñi yo ñatrjo, yo ga d’atrjo ñ’e k’o jya̷tr’a̷ kja nujyo jñiñi yo ñatrjo d’a jña’a, ga kjatr’ku̷ k’u̷ ra jizhi ra ñaji nre ra tre’e nujyo jña’a jar ga tre’e yo jña’a, ga tsjaji ko respeto yo derecho yo pes'iji.

 

Nu Meb’ondo ne’e k’u̷ ra meya nu pes’i na punkju̷ jña’a ngeje ra tsjapu̷ kja yo pes'i kja ga trexe k'o jizhi nzi d'aja kja yo tradición etnográfica ñ'e cultural, a kjanu nu ley nujna ni ma'a ja dya ra b'echi yo tradicion cultural, yo uso ñe yo costumbre, nujyo jñiñi indígena yo b'u̷b'u̷ ga trexe nu Meb'ondo, ngeje nujyo dya ra b’ezhiji ma ra kjoga̷ yo pa'a k'u̷ na yeje ngeje nujyo ra ma̷pa̷ji yo derecho ñe yo prerrogativas k'o un'u̷ yo ley fundamental ga trexe yo te'e yo mim'i kja República.

 

Nu o dya̷tr'a̷ji nu CPEUM kja yo jña'a indígena ngeje d'a ni mbu̷ru̷ ni jizhi nu obligatoriedad ñ'eje nu difusión yo ordenamiento jurídico kja yo mimi kja jñiñi indígena kja yo jñaji yo wi cheji.